Organizacija kluba

Apple

ATLETSKI KLUB "KVARNER"

Za sport se kaže da jača disciplinu i ličnost te da gradi karakter, a u kojoj mjeri će takvo djelovanje biti manifestno ovisi o brojnim vanjskim faktorima koji djeluju u procesu treninga, a ponajviše o samom mladom sportašu.

Djeca u sportu dolaze u konflikt s pravilima, socijalnim vrijednostima i drugim sportašima te trebaju razviti vještine da bi se prilagodili i uživali u duhu natjecateljskog sporta. Neke od najbitnijih socijalnih vrijednosti su pomaganje, dijeljenje i suradnja, a razvijaju se u skladu s vještinom natjecanja uz strogo poštivanje pravila, bez varanja ili ozlijeđivanja protivnika (Barić i Horga, 2006).

UPRAVA ATLETSKOG KLUBA KVARNER

UPRAVA KLUBA

Predsjednik kluba: Luciano Sušanj
Dopredsjednici: Senka Frlić Kolovrat i Martin Abramović
Direktorica: Iva Florjančič
Tajnica: Dragana Surina
Predsjednik Skupštine: Mladen Peršić

Članovi Izvršnog odbora

Luciano Sušanj • Martin Abramović • Senka Frlić Kolovrat • Janko Povše • Branislav Poznanović • Tibor Poganj • Mladen Šćulac • Vesna Musulin • Karin Sluga • Verica Mance • Silvana Sorić • Tamara Mihalović • Petra Karanikić • Mladen Peršić - predsjednik skupštine

Članovi Skupštine

Martin Abramović • Luana Bobanović • Vito Boca • Alen Bogosavljević • Ante Brkljačić • Slaven Brkljačić • Dragana Ciganović • Drago Dobrijević • Sanja Đini • Veronika Erlić • Antun Fontana • Senka Frlić Kolovrat • Vedran Ivanić • Sandro Jelenić • Daniel Kalmar • Petra Karanikić • Ivan Klarić • Željko Komadina • Milan Ljubotina • Verica Mance • Noah Luca Matacun • Tamara Mihalović • Vesna Musulin • Sandra Parlov • Goran Pekić • Mladen Peršić • Irena Pipinić • Tibor Poganj • Romano Polić • Janko Povše • Branislav Poznanović • Karin Sluga • Silvana Sorić • Luciano Sušanj • Mladen Šćulac • Matjaž Štanfel • Melinda Tustanovski • Irena Vlahinić • Ivan Vujević • Zoran Žilić

Članovi Nadzornog odbora

Aleksandra Pejčić • Sanja Ljubičić • Domagoj Perković

ATLETSKA IGRAONICA


A tletska igraonica podrazumijeva prvu razinu ulaska djeteta u svijet tjelesne aktivnosti. Samim time predstavlja najvažniju komponentu na njihovom daljnjem razvojnom putu. Primarni cilj je utjecaj na višestrani i cjelovit psihosomatski razvoj. Treninzi se odvijaju dva puta tjedno po 60 minuta, a mogu se upisati djeca od četiri do sedam godina starosti.

K roz početno razdoblje treninga djeca će prolaziti kroz programe treninga niskog intenziteta u kojima je naglasak na zabavi. Atletska igraonica, kao što joj i samo ime govori, temelji se na igri i savladavanju jednostavnih motoričkih zadataka. Putem igre razvija se čitav niz važnih komponenti za razvoj djeteta, kako u psihofizičkom, tako i u sociološkom smislu djeteta. Budući da djeca te dobi nisu u stanju prihvatiti fizičke i psihološke zahtjeve treninga visokog intenziteta, djeca će savladavati jednostavne motoričke zadatke koji su osmišljeni na zanimljiv način, a provodit će se u obliku poligona i »staničnog« oblika rada. Program treninga za male sportaše tog uzrasta usredotočen je na cjelokupni sportski razvoj, a ne na izvedbu specifičnog sporta.

Z adaci: primjena raznovrsnih sadržaja putem kojih se utječe na razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacija • snaga • ravnoteža • preciznost • brzina), primjenom raznovrsnih sadržaja olakšava se usvajanje različitih motoričkih znanja, utjecaj na povoljan omjer između mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, stjecanje socijalnih vještina, priprema kardiovaskularnog i respiratornog sustava za daljnje zahtjeve treninga..


ATLETSKA ŠKOLA


A tletska škola namijenjena je djeci od sedam do 15 godina starosti, kroz cijelo osnovnoškolsko obrazovanje. Podijeljena je na više razina i grupa, gdje se provođenjem testiranja djece one homogeniziraju. U drugom dijelu atletske škole rade se selekcijske grupe. Budući da atletska škola traje osam godina, koliko dijete pohađa osnovnu školu, zbog različitih razvojnih obilježja prikazat ćemo osnovne zadatke svake razine atletske škole koje su temeljene na razvojnim značajkama djeteta za pojedino razdoblje. Primarni cilj svih razina je utjecaj na višestrani i cjelovit psihosomatski razvoj.

Od 7. do 10. godina starosti:

U tom razdoblju djeca trebaju biti izložena treninzima niskog intenziteta s naglaskom na razvoj širokog spektra sposobnosti. Treninzi se provode dva puta tjedno po jedan sat. U ovoj fazi pratit će se razvoj tehnike izvođenja kretnih struktura, razvoj brzine (sprint), brzina reakcije na zvučni i vizualni signal, repetativne brzine pokreta, a pozornost će se posvetiti i procjeni bazične koordinacije gornjih i donjih ekstremiteta, koordinaciji tijela u prostoru, ravnoteži i osjećaju za ritam.

Z adaci: daljnja primjena raznovrsnih sadržaja putem kojih se utječe na razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacija, snaga, ravnoteža, preciznost, brzina), primjenom raznovrsnih sadržaja olakšati usvajanje različitih motoričkih znanja i vještina, upoznavanje s osnovnim znanjima iz atletike, utjecaj na pozitivan zdravstveni status djece, daljnji utjecaj na povoljan omjer između mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, ugradnja socijalnih vještina (pomaganje, suradnja, dijeljenje), stvaranje uvjeta za rad funkcionalnih mehanizama organizma.

Od 11. do 15. godina starosti

O vaj stupanj razvoja predstavlja zahtjevniju razinu treninga. Treninzi se odvijaju tri puta tjedno po sat i pol. Osim što se koriste složeni motorički zadaci i modificirane atletske discipline koje se polako približavaju onima, kako to zovemo u »pravoj« ili natjecateljskoj atletici, djeca postaju sposobna za daljnje zahtjeve treninga koje se od njih očekuju. Izvode se detaljni dijagnostički postupci (testiranja) prema kojima se djeca raspoređuju u selekcijske grupe. Ova faza podrazumijeva postupno povećanje intenziteta treninga, a jedan od razloga je i postupno povećanje tolerancije na koncentraciju mliječne kiseline. Kondicijski trening sportaša ove dobi dominantno je usmjeren k višestranoj i bazičnoj sportskoj pripremi, uz početke specifičnih kondicijskih zahtjeva.

Z adaci: daljnja primjena raznovrsnih sadržaja putem kojih se utječe na razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacija, snaga, ravnoteža, preciznost, brzina), primjenom raznovrsnih sadržaja olakšati usvajanje različitih motoričkih znanja i vještina, upoznavanje s osnovnim znanjima iz atletike, utjecaj na pozitivan zdravstveni status djece, daljnji utjecaj na povoljan omjer između mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, stjecanje socijalnih vještina (pomaganje, suradnja, dijeljenje…), stvaranje uvjeta za rad funkcionalnih mehanizama organizma.

NATJECATELJI

Sportaši se usmjeravaju prema različitim grupacijama disciplina koje čine:

sprinterske discipline
srednje i duge pruge
skakačke discipline
bacačke discipline

T reninzi se odvijaju u dogovoru s trenerom (uglavnom pet puta tjedno). Zahtjevi treninga se i dalje progresivno povećavaju, međutim, ako je sportaš prethodno prošao atletsku školu, ima dobre temelje za podnošenje daljnjih zahtjeva.

T reninge provode treneri specijalisti po svojim područjima disciplina, koji iza sebe imaju veliko iskustvo i značajne uspjehe.

DVORANA

Atletska dvorana Kantrida otvorena je u svibnju 2010. godine, a dio je Sportsko-rekreacijskog centra Kantrida. U prvom je redu namijenjena treningu atletičara i organizaciji dvoranskih sportskih natjecanja u atletici, ali i odvijanju ostalih sportskih i rekreativnih aktivnosti. U sklopu dvorane nalazi se i umjetna penjačka stijena visine 12 metara. 

Novi riječki kompleks sastoji se od atletske dvorane s pomičnim tribinama i upravne zgrade, povezanih "toplim" mostom te od penjačke stijene, jedne od najviših umjetnih penjačkih stijena u zatvorenom prostoru u Hrvatskoj, te pratećih prostorija. Posebnost dvorane je parter prekriven tartanom.

Objekt je prilagođen osobama s invaliditetom.

Atletska dvorana Kantrida izdvaja se i svojom arhitekturom - odabirom oblutaka i keramike kao završnog krovnog pokrova nastojao se postići vizualni efekt mreškanja i svjetlucanje morske površine u otvorenoj vizuri koja se preko krova građevine otvara s Istarske ulice prema Riječkom zaljevu.


STADION

Stadion Kantrida nalazi se na najzapadnijem dijelu grada Rijeke, Kantridi, između Sportsko-rekreacijskog centra 3. maj, Atletske dvorane Kantrida i Bazena Kantrida. Stadion je otvoren 1. lipnja 1913. godine, dok je pomoćno igralište otvoreno 2005. godine. Stadion Kantrida dio je Sportsko-rekreacijskog centra Kantrida. 

Osnovna namjena je za sportove nogomet i atletiku.

2011. Stadion Kantrida uvršten je među osam „najneobičnijih“ stadiona na svijetu koje treba posjetiti.


KAMPUS

Otvoreno igralište Kampus nalazi se na Trsatu i uređeno je 2015. godine. Radovi su obuhvaćali postavljanje nove podloge Na postojeću atletsku stazu postavljena je nova podloga, tartan, uređen je poligon za bacanje kugle, izgrađeni su poligoni za skok u vis i skok u dalj, preuređen je postojeći objekt u spremište opreme, odnosno za priručni fitness te je smješteno 6 kontejnera za potrebe kancelarija i garderoba za korisnike. 

Atletska staza je duljine 291 m, mjereno na udaljenosti 1 m od unutarnjeg ruba, prosječne širine 5,5 m na kojoj su ucrtane četiri staze, a za disciplinu 100 m ucrtana je i peta staza. 

Uz Atletski klub „Kvarner“ Rijeka igralište u rekreacijske svrhe koriste građani.

ŽELITE SE PRIDRUŽITI KLUBU?